Vrijeme kraja duge zime i susret s proljećem za vjernike katolike obilježeno je posebnim vremenom u katoličkom kalendaru – vremenom korizme. Četrdesetnica, drugi naziv za korizmu koja traje četrdeset dana, na poseban je način zabilježena i obilježena u tradicijskoj i običajnoj baštini Hrvatske, ali i s duboko ukorijenjenim načinom života koji se štuje i živi i danas. Korizma svojim smislom obuhvaća cijel život, pojedinca i zajednice. U vrijeme korizme ne održavaju se nikakva slavlja, pa ni vjenčanja. To ne znači da je korizma lišena ljubavi, upravo suprotno, korizma je vrijeme potpuno otvoreno za ljubav kojoj se približavamo neposredno, posvećeno i hrabro. Korizma je vrijeme koje vjernici posvećuju molitvi, postu i dobrim djelima. Jedno podržava drugo na putu k istom cilju, Uskrsu.

Post i nemrs dio su svakodnevnog života i običaj je pridržavati ih se petkom tijekom cijele godine. Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, a nemrs znači jesti tri redovita obroka dnevno, ali ne jesti meso. Strogi post i nemrs moraju se poštovati Čistom srijedom, na dan početka korizme, i na Veliki petak, na kraju korizme koja završava dan prije, na Veliki četvrtak.

Koja su jela posna?

Ako se zateknete u Slavoniji u vrijeme posta i nemrsa, a ipak želite i na nepcu osjetiti da ste u Slavoniji, što pojesti? U ovom tekstu neće biti mesa, ali riba je dopuštena. Fiš je delicija tijekom cijele godine i, ako ćemo pravo, toliko je okusom bogat da bi valjalo razmisliti je li to baš neka posna žrtva. No, ipak, fiš smijete jesti, s kostima ili bez. U ribljoj jušnoj ponudi jest i nešto gušće jelo od ribe – perkelt. Tanjur si možete ukrasiti i pečenim ribljim potkovama, uglavnom onima od šarana. Kako god, Slavonija obiluje rijekama i ribom, pa su i recepture bogate toliko da se mesa nećete ni zaželjeti. Ok, do prvog suhog kulena, ali do tada još dosta ribe trebate pojesti.

Ajnpren juha još je jedno jednostavno posno, ali zasitno jelo. Ujedno je i ljekovito jer su se ajnpren juhom smirivale trbušne tegobe. Iz današnje perspektive nije jelo koje će vam nutricionisti preporučiti, no brašno na masti začinjeno sitnom paprikom i još jaje za dodatak zdravih proteina… Siti ste, možete kamo vas volja. Ima još jedno posno jelo sasvim nehrvatskog naziva ‘granatir marš’. Što da vam kažemo, tako se jelo zove. U biti je sasvim meko i podatno, nema okus u skladu s nazivom. To je pire od krumpira s tjesteninom i, naravno, sa sitnom crvenom paprikom. Nutricionisti su i na ovo jelo zaboravili, ali evo nas da vas podsjetimo.

Sad se već pitate gdje je slatko. Iako slatko nije zabranjeno, valjalo bi biti nešto skromnijih prohtjeva. Neki se tijekom cijele korizme odreknu slatkih jela, a poznavajući slatku gastronomsku scenu Slavonije, to bi bilo i jedino razumno rješenje jer se u Slavoniji ‘slatko’ i ‘skromno’ ne susreću. Po današnjim mjerilima. Ipak, u neka davnija vremena, ‘skromno slatko’ bili su rezanci s makom ili orasima. Kada znamo da su rezanci nastali od tijesta koje je prošlo kroz majčine ili bakine prste, a orahe su skupljala djeca ispred kuće, imamo sliku koja je iz današnje perspektive neprocjenjivo blago. Sjetite se toga kada viljušku omotate širokim rezancima, a među zubima ostane mak.

U Slavoniji nema jela iza kojega ne stoji običaj. Običaj je kao začin, osjeti se u svemu i obuzima sve. Prema običaju se sade vrtovi, hrane životinje, pripremaju namirnice i smišljaju recepti. Sve se prenosi i usmeno i pismeno. U Slavoniji su jela djela ljubavi. Nastala su iz ljubavi i slave se u ljubavi, bila posna ili slasna. Stoga, ne mrštite se na spomen posta. Post je put ljubavi, a takva su i njegova jela.